Porezni tretman otpremnina

Iako mnogi radnici smatraju da po završetku radnog odnosa imaju pravo na otpremninu, ona nije ekskluzivno pravo radnika, već ovisi o zadovoljenju određenih uvjeta propisanih zakonom.

Uvjete pod kojima je otpremnina obveza poslodavca i pravo radnika propisuje Zakon o radu. Sažeto, radnik ima pravo na otpremninu ako njegov prekid radnog odnosa zadovoljava ova tri uvjeta:

– Poslodavac otkazuje ugovor o radu

– Otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika

– Radnik je barem dvije godine neprekidno proveo u radu kod poslodavca koji otkazuje ugovor.

Kada poslodavac otkazuje ugovor o radu, razlikujemo poslovno uvjetovani (prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga) i osobno uvjetovani otkaz (nemogućnost radnika da uredno izvršava svoje obveze zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti – ozljeda na radu ili profesionalna bolest). Također, čest je slučaj otpremnina prilikom odlaska radnika u mirovinu.

Prilikom izračuna iznosa otpremnine, potrebno je uzeti u obzir dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa (radnog staža) kod tog poslodavca. Zakon o radu je propisao da se otpremnina ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. U slučaju tvrtki za koje vrijede kolektivni ugovori ili neki drugi sporazumi s radnicima, takvi iznosi su često i viši.

Neoporezivi dio otpremnina određuje pravilnik o porezu na dohodak, pa je tako neoporezivi dio otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 8.000 kn, otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza do 6.400 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Naravno, vrijedi pravilo da za radnika uvijek vrijede povoljniji uvjeti, pa tako ne postoji zabrana isplate otpremnina većih od prethodno navedenih iznosa, ali razlika iznad neoporezivog smatra se plaćom na koju se obračunavaju propisani obvezni doprinosi (mirovinsko, zdravstveno, doprinosi za zapošljavanje i ozljedu na radu…) te porez i prirez. Otpremnina je oporeziva i, primjerice, u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa. Radnik tada, naime, sukladno Zakonu o radu, nema pravo na otpremninu. S obzirom na visoke poreze u koje upada radnik zbog ovakvog načina obračuna, vrlo često je ovakav model isplate vrlo nepovoljan za radnika, ali i za poslodavca.

Porezni tretman otpremnina