Porezni tretman donacija političkim strankama

Člankom 2. Zakona o financiranju političkih aktivnosti izborne i izborne promidžbe određeno je da političke stran­ke ili nezavisni zastupnici mo­gu stjecati prihode od imovine u svojem vlasništvu, članarine, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih ma­nifestacija te iz drugih zako­nom dopuštenih izvora.

Donacijom se smatraju po­vremene ili redovite uplate kojima fizičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac za po­litički rad, odnosno za financiranje izborne promidžbe te se moraju uplatiti na poseban račun stranke i to u iznosima koji su zakonski limitirani.

Za donacije koje se daju u obliku proizvoda ili usluga (uključujući donacije u pokretnoj i nepokretnoj imovini, imovinskim pravima i sl.), fi­zičke i pravne osobe dužne su izdati račun na kojem će biti naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge te na kojem je naznačeno da glasi na političku stranku ili nezavisnog zastupnika i da ne podliježe naplati.

Novčane kazne za prekršaje iz domene ovog zakona iznose od 50.000 do 100.000 kn za fizičke i pravne osobe, odnosno kaznit će se i osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje pravne osobe u iznosu od 10.000 do 20.000 kn.

Zakon i Pravilnik o porezu na dobit definiraju koja su da­rovanja porezno priznati ras­hodi razdoblja, međutim, da bi se nešto smatralo porezno pri­znatim darovanjima razdoblja, zakonski su propisani sljedeći uvjeti:

  • darovanja u naravi ili nov­cu,
  • učinjena u tuzemstvu,
  • za kulturne, znanstvene, od­gojno-obrazovne, zdravst­ve­ne, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge opće­korisne svrhe udrugama i dru­gim osobama koje spomenute djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima
  • do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini

U ovo predizborno vrijeme postavlja se pitanje u praksi može li se porezno priznatim darovanjem smatrati i daro­va­nje političkim strankama. Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da donacije politič­kim strankama ne mogu biti porezno priznati rashod, jer se ne radi o nabrojenim, opće­korisnim djelatnostima niti drugim osobama definiranim zakonom.

Dakle, na darovanja politič­kim strankama treba obraču­nati i PDV i uvećati osnovicu poreza na dobit i to na tržišnu vrijednost usluge/dobra kojeg ćemo donirati. Također, treba paziti da se prikupi sva potrebna dokumentacija i da ne izađemo iz maksimalnih za­konskih iznosa za takve do­nacije. Sve skupa govori nam da donacije političkim stran­kama nisu samo stvar osobnih simpatija poduzetnika, već i ozbiljno porezno i zakonsko pitanje čijih posljedica podu­zetnik mora biti svjestan prije nego se upusti u takvu odlu­ku.


Članak je originalno objavljen u tiskanom i online izdanju Burze u rubrici Porezi i financije

Porezni tretman donacija političkim strankama